UREDNIK SAJTA:
MIŠIĆ ZVONIMIR SARADNICI SAJTA: BUČEVAC ZORAN - BUKI MARJANUŠIĆ ALEKSANDAR - KARLOS JELIĆ DRAGAN ŠOJIĆ RADIVOJE - ŠOJKE I NARAVNO SVI ONI KOJI POŠALJU PRILOG... ŠEHOVAC RADOSLAV - ŠEKI RONCSK JOZSEF BULJOVČIĆ JOSIP |
Subotica se u pisanim dokumentima prvi put spominje 7.maja 1391. godine,
ali sigurno da je mesto starije. Utvrđeno je da su ljudi na ovom
prostoru živeli još pre 3000 godina. Sudbinu Subotice bitno je određivao
položaj na putu između Evrope i Azije, a istorijski na granici dve
sukobljene sile: Ugarske i Turske. U čestim i velikim seobama u ovu
vojnu krajinu došli su mnogi narodi: Srbi, Mađari, Nemci, Slovaci,
Jevreji, Bunjevci, Grci...Često su se menjali gospodari kao i imena
grada. Od prvog – Zabatka 1391.-promenjeno je više od dvesto naziva, ali
su najkarakterističnija imena Szent-Maria, Maria-Theresiopolis, Maria
Theresienstadt, Szabadka i Subotica.
Pošto je na raskrsnici puteva, Subotica je uvek bila mesto burnih istorijskih događaja. Željeznica je naravno u velikoj meri doprinela razvoju kako samog grada tako i šireg područja. Kako u bivšoj SFRJ tako i danas predstavlja značajnu kapiju ka Evropi, odnosno uvek je bila pogranična stanica sa ogromnim saobraćajem. U vreme kada je Subotica bila značajan industrijski i poljoprivredni centar i sama željeznica imala je veliku ulogu u tom razvoju. Slabljenjem privrede pomalo gubi značaj na lokalnom nivou, jer to diktiraju ekonomski uslovi, ali je i dalje značajan tranzitni čvor iz srednje i zapadne Evrope ka jugu - Grčkoj, Bugarskoj, Turskoj i drugim daljim destinacijama. Iz same stanice Subotice granaju se pruge u više pravaca i to; ka Horgošu i Segedinu u Mađarskoj koja je u javnom saobraćaju od 16.11.1870 godine; Pruga ka Senti je u saobraćaju od 14.11.1889 godine; 11.11.1869 godine je u upotrebi i pruga ka Somboru; pruga ka Kelebiji u Mađarskoj je u upotrebi od 05.12.1882 a nastavak magistrale ka Novom Sadu i Beogradu je u javnom saobraćaju od 05.03.1883. godine. Ratna pustošenja tokom istorije učinili su da su mnogi objekti i pruge uništene ali su u mirnodopskom periodu uvek pristupalo novoj izgradnji i modernizaciji. Tako je od 1980 godine izvršena elektrifikacija na magistrali ka Novom Sadu i Beogradu. Na žalost tokom godina i decenija država nije uvek imala sluha za održavanje i modernizaciju pa smo danas suočeni sa lošim stanjem u gotovo svim segmentima i u nazad par godina brzine vozova su nam sve manje. Obećanja postoje i mi ne gubimo nadu da će se makar deo najavljenog stvarno i ostvariti te da termin brze pruge Srbije neće ostati pusto slovo na papiru. Uskoro će biti postavljena galerija fotografija stanica i objekata koji pripadaju ovom čvoru kako su izgledali u istoriji te kakvo je stanje sada.
Pošto je na raskrsnici puteva, Subotica je uvek bila mesto burnih istorijskih događaja. Željeznica je naravno u velikoj meri doprinela razvoju kako samog grada tako i šireg područja. Kako u bivšoj SFRJ tako i danas predstavlja značajnu kapiju ka Evropi, odnosno uvek je bila pogranična stanica sa ogromnim saobraćajem. U vreme kada je Subotica bila značajan industrijski i poljoprivredni centar i sama željeznica imala je veliku ulogu u tom razvoju. Slabljenjem privrede pomalo gubi značaj na lokalnom nivou, jer to diktiraju ekonomski uslovi, ali je i dalje značajan tranzitni čvor iz srednje i zapadne Evrope ka jugu - Grčkoj, Bugarskoj, Turskoj i drugim daljim destinacijama. Iz same stanice Subotice granaju se pruge u više pravaca i to; ka Horgošu i Segedinu u Mađarskoj koja je u javnom saobraćaju od 16.11.1870 godine; Pruga ka Senti je u saobraćaju od 14.11.1889 godine; 11.11.1869 godine je u upotrebi i pruga ka Somboru; pruga ka Kelebiji u Mađarskoj je u upotrebi od 05.12.1882 a nastavak magistrale ka Novom Sadu i Beogradu je u javnom saobraćaju od 05.03.1883. godine. Ratna pustošenja tokom istorije učinili su da su mnogi objekti i pruge uništene ali su u mirnodopskom periodu uvek pristupalo novoj izgradnji i modernizaciji. Tako je od 1980 godine izvršena elektrifikacija na magistrali ka Novom Sadu i Beogradu. Na žalost tokom godina i decenija država nije uvek imala sluha za održavanje i modernizaciju pa smo danas suočeni sa lošim stanjem u gotovo svim segmentima i u nazad par godina brzine vozova su nam sve manje. Obećanja postoje i mi ne gubimo nadu da će se makar deo najavljenog stvarno i ostvariti te da termin brze pruge Srbije neće ostati pusto slovo na papiru. Uskoro će biti postavljena galerija fotografija stanica i objekata koji pripadaju ovom čvoru kako su izgledali u istoriji te kakvo je stanje sada.